AUSTRIJANCI ODLUČILI Ne želimo masovno useljavanje očajnih Hrvata

Podsjetimo, u Austriji je do 1. srpnja ove godine na snazi odluka da ta zemlja ima pravo na neka ograničenja kada je riječ o slobodi kretanja hrvatskih radnika unutar Europske unije. No do tog datuma mora donijeti odluku hoće li ograničenja za hrvatske državljane produljiti još dvije godine. Europskoj komisiji u tom će slučaju morati dokazati da bi otvaranje tržišta za Hrvate uzrokovalo ozbiljne poremećaje.

U Austriji je 2017. radilo oko 28.000 hrvatskih državljana, a taj broj svake godine raste za dvije do tri tisuće. U isto vrijeme u zemlji živi i 4800 nezaposlenih hrvatskih državljana. Također, u Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti trenutno gotovo dvostruko veća nego u Austriji (10,4 % naprema 5,4 %).

O tome da će Austrija iskoristiti svih sedam godina za ograničavanje pristupa hrvatskim radnicima koje ima na raspolaganju po pravilima Europske unije, počelo se u tamošnjoj javnosti govoriti početkom ove godine.

Sve je započelo napadom lidera socijaldemokrata i donedavnog kancelara Christiana Kerna koji je baš građane Hrvatske izdvojio kao potencijalnu opasnost za tržište rada u alpskoj republici. Kern je gospodarski program nove vlade napao kao “program osiromašivanja”, u kojem će se provesti “razgrađivanje socijalnih prava” i “tržište jeftinog rada”. Naročito se na meti njegovih kritika nalazi najavljeni potez austrijske vlade da će se preko liste deficitarnih zanimanja austrijsko tržište rada posve otvoriti za članice EU-a.

Još oštriji je bivši šef austrijskih sindikata Werner Muhn koji je za bečki list Kurier rekao: “U zemlju će tako ući tisuće jeftinih radnika s istoka EU-a. Vlada je zapravo odlučila otvoriti novu balkansku rutu.”

Produženje ograničenja podržao je i čelnik Javnog zavoda za zapošljavanje (AMS) u Austriji Johannes Kopf. Kopf je u nedavnom javnom istupu istaknuo da je Austrija izgubila svoje mjesto na vrhu ljestvice zemalja EU-a s najnižom zaposlenošću zato što se broj radno sposobnih u posljednjih osam godina povećao za čak 400.000. I dok su neki sektori, poput turizma, profitirali od strane radne snage, drugdje su strani radnici istisnuli domaće, istaknuo je Kopf. On smatra da bi u prvoj godini nakon potpunog otvaranja tržišta Hrvatima došlo 10.000 novih radnika. Vjeruje da bi Austrija od Hrvata trebala tražiti još dvije godine strpljenja jer je smanjenje nezaposlenosti prioritet AMS-a; trenutno je u zemlji oko 400.000 nezaposlenih.

Austrijski su pak mediji pisali da bi se kod njih u kratkom roku moglo naseliti i do 150 tisuća Hrvata koji masovno bježe od siromaštva i nezaposlenosti u svojoj zemlji. Sada je jasno kako je austrijska desničarska vlada odlučila povući potez na koji ih je pritiskala i opozicija i dio medija, dok će Hrvati nova radna mjesta nastaviti tražiti u Njemačkoj i Irskoj.