All for Joomla All for Webmasters
Hrvatska

ALARM U DRŽAVNOJ BLAGAJNI, VLADA VIŠE NE ŠTEDI! Plenkovićev kabinet u samo deset dana proračun nabildao za čak dvije milijarde kuna, odakle novac?

Zdravko Marić nije htio govoriti o pregovorima sa sindikatima i činjenici da nije predvidio povećanje plaća zaposlenima u javnim i državnim službama

Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila i u saborsku proceduru uputila prijedlog državnog proračuna za 2017., koji, međutim, još ima mnogo nepoznanica i mogućnosti za korekcije.

Odnosno, značajnije je ono čega u proračunu nema nego ono što stoji na papiru, a tu mislimo prije svega na “odjednom” pronađenih novih dvije milijarde kuna iz fondova EU, problem s povećanjem plaća korisnicima proračuna, prijedlog rješenja za problem stvaranja novih enormnih gubitaka u zdravstvu te odgovor na pitanje o tome koliko teži novi jedinstveni zakon o pravima branitelja.

Krenimo redom – u odnosu na Smjernice državnog proračuna predstavljenih prije deset dana, prihodovna i rashodovna strana rastu za oko dvije milijarde kuna, i to, kako je rekao Zdravko Marić, ministar financija, zbog povećanja sredstava iz fondova EU.

Bez brifinga

No, ministar financija nije na sjednici Vlade obrazložio kako je to u roku od deset dana ustanovljeno da ćemo iz fondova EU povući dvije milijarde kuna više u odnosu na plan od pretprošlog ponedjeljka. Uz to, novinari su ostali uskraćeni za propitivanje tih i ostalih nedoumica vezanih za ovaj prijedlog proračuna zbog toga što Zdravko Marić nije održao prigodnu konferenciju za novinare ili brifing za medije, što se još nije dogodilo u našoj mlađahnoj povijesti. Takav potez ministra možda se dogodio i zbog toga što dan prije novog sastanka sa sindikatima javnih službi nije htio ništa govoriti o pregovorima i činjenici da u brojkama iz ovog proračuna najvećim dijelom nije predviđeno povećanje plaća za zaposlene u javnim i državnim službama. Naime, ukupni rashodi za zaposlene u 2017. planiraju se u iznosu od 26,4 milijarde kuna i u odnosu na ovu godinu rastu za 702 milijuna kuna, ali se od toga oko 270 milijuna kuna odnosi na sredstva iz fondova EU, a ostatak od oko 450 milijuna kuna na dio iz “domaćih poreza”.

Od tih 450 milijuna kuna, oko 150 milijuna kuna odlazi na povećanje uslijed dodataka za staž, oko 50 do 100 milijuna kuna na ime domaće komponente u financiranju radnika na europskim projektima, tako da za moguće povećanje osnovice plaća preostaje oko 200 milijuna kuna. A to je 500 milijuna kuna manje u odnosu na Vladin prijedlog za ispunjavanje dijela Sporazuma o povećanju plaća koji je u 2017. težak 700 milijuna kuna te za 1,8 milijardi kuna manje u odnosu na ono što traže sindikati.

Dakle, čak i kada bi se Vlada i sindikati našli na pola puta i dogovorili povećanje plaća vrijedno oko 1,4 milijarde kuna, rashodi proračuna nužno bi porasli sukladno toj brojci, a time i proračunski deficit, ako ne bi bilo proporcionalnih ušteda na drugim stavkama.

Mirovine za HVO

Nadalje, u proračunu, kao ni popratnim dokumentima, nema ni slova o tome kako Vlada namjerava racionalizirati zdravstveni sektor, u kojem je u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na cijelu 2015. iznos dospjelih nenaplaćenih potraživanja porastao za čak 1,1 milijardu kuna. I to nakon što je SDP-ova Vlada u 2015. uspjela smanjiti nenaplaćena potraživanja za 300 milijuna kuna. Nadalje, iako se neslužbeno može doznati kako je već napisan novi jedinstveni zakon o pravima hrvatskih branitelja koji uključuje i prava pripadnika HVO-a, u ovaj proračun nije uključena ni kuna novih troškova koje taj zakon predviđa. Prema riječima Freda Matića, SDP-ova ministra, troškovi plaćanja za pripadnike HVO-a iznosili bi 2 do 4 milijarde kuna godišnje, a prema neslužbenim informacijama, u prvoj godini primjene novi bi zakon koštao pola milijarde kuna. Kada se ovome doda činjenica da je proračun temeljen na gospodarskom rastu od 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda, što znači da je napuštena doktrina konzervativnog planiranja prihoda, čini se da su rizici vezani za ovaj proračun dosegnuli nemale razmjere.

A suhe brojke govore kako planirani prihodi proračuna središnje države iznose 121,6 milijardi kuna, a rashodi 128,4 milijarde kuna, dok projicirani manjak proračuna središnje države (bez lokalne uprave i nekih javnih poduzeća i fondova) za 2017. iznosi 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Daljnje projekcije govore kako je u 2018. manjak državnog proračuna projiciran na razini od 5,7 milijardi kuna ili 1,5 posto bruto domaćeg proizvoda, dok će se u 2019. kretati na razini od 3,9 milijardi kuna ili jedan posto bruto domaćeg proizvoda.

Nova zaduženja

Kada je riječ o općoj državi, koja uključuje lokalnu upravu i određena javna poduzeća i fondove, očekuje se planirani manjak od 1,6 posto BDP-a u 2017., pa njegovo smanjenje na 1,1 posto u 2018., odnosno 0,8 posto BDP-a u 2019. godini. Izvanproračunski korisnici i u promatranom srednjoročnom razdoblju bilježit će višak na prosječnoj razini od 0,3 posto BDP-a, dok će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imati višak od 0,1 posto BDP-a. Konačno, u 2017. na naplatu dolazi 27,4 milijarde kuna dospjelih dugova, a ukupne obveze, računajući i proračunski deficit, iznose 33,7 milijardi kuna. Najveći dio toga financirat će se putem izdavanja obveznica na domaćem tržištu u iznosu od 14 milijardi kuna, 11 milijardi kuna doći će od plasiranja obveznica u inozemstvu, oko sedam milijardi kuna putem domaćih kredita te 1,4 milijarde kuna od privatizacijskih prihoda, što je povećanje od 800 milijuna kuna u odnosu na fiskalne smjernice od prije desetak dana.

(Jutarnji.hr)

Click to comment

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

To Top