All for Joomla All for Webmasters
Dijaspora

PRAZNIK NAD PRAZNICIMA: Kako pravoslavni vjernici slave Vaskrs širom svijeta (FOTO)

Pravoslavni vjernici slave veliki hrišćanski praznik Uskrs. Iz teološke perspektive, Uskrs predstavlja najvažniji hrišćanski praznik, a njime se izražava radost zbog konačne pobjede sina Božjeg nad smrću i progonstvom. Ipak, običaji koje narod praktikuje se razlikuju od države do države, pa tako Srbi, Bugari, Grci, Rusi, Eskimi i drugi, ovaj praznik proslavljaju na različite načine.

GRCI

Proslava Uskrsa traje nekoliko dana i svi su uzbuđeni zbog događaja koji će se odigrati na ulicama širom zemlje. Na Krfu stanovnici imaju tradiciju da bacaju ogromne ćupove kroz prozore svojih kuća, drugi puštaju lampione, a neki “ratuju” dinamitima. U Grčkoj se slavi u zavisnosti od područja i temperamenta, ali je svakako lijep prizor. Погледај слику на Твитеру

Nakon toga dolazi Velika subota, kada se vjernici lijepo oblače i odlaze u ckrvu gdje se drži liturgija. Nešto prije ponoći sveštenik gasi sva svijetla u crkvi, što simboliše mrak i tišinu groba; u ponoć sveštenik pali svijeću sa Večnog plamena, peva “Hristos Anesti” (Hristos Vaskrse) i nudi plamen svijeće ljudima koji su mu najbliži.

Svi predaju plamen jedni drugima dok sveštenici pevaju vizantijske pesme o Hristovom uskrsnuću. Zatim svi izlaze iz crkve na ulice. Crkvena zvona neprestano zvone, a ljudi priređuju vatromet.

Погледај слику на Твитеру

Vjernici odlaze kućama i dijele sa porodicom uskršnji ručak, koji čine: tradicionalna magiritsa (supa od jagnjeće utrobe), cureki (uskršnji kolač) i uskršnji biskviti.

Naredni dan, Vaskršnja nedelja, provodi se sa porodicom za ručkom, koji se sastoji od pečene jagnjetine (na ražnju), različitih predjela i mnogo vina i uzoa. Svi igraju i proslavljaju do kasno u noć.

Ljudi jedni drugima govore “Hristos Anesti” na šta se odgovara “Alitos Anesti” (Vaistinu vaskrse). Foto: Tanjug/AP

BUGARI

Centralno mjesto na vaskršnjoj trpezi kod Bugara zauzima domaća štrudla, kuznjak. Na Veliki četvrtak se farba prvo jaje i priprema testo za vaskršnji hleb, koji se u Bugarskoj zove kravaj, Božja pita, košara, harman, kvasnik, jajčenik, pletenica ili kukla.

Obaveza za svaku Bugarku je da spremi hleb s crvenim jajem u sredini, koje se poklanja prvom gostu koji poseti ukućane. U nedelju Bugari idu u crkvu na svetu liturgiju i vraćaju se domovima sa svijećom u ruci. U Bugarskoj je, takođe, običaj da se za Vaskrs nosi nova odjeća, koja simboliše rađanje novog života.

RUSI

Za hrišćane u Rusiji, Uskrs je porodični praznik i tako se slavi već 11 vijekova. Rusi, kao i mi, na ovaj praznik farbaju jaja na različite načine, a drevni običaj je da se za Uskrs pripremi bogata trpeza.

Glavno mjesto u ruskoj vaskršnjoj trpezi zauzima kulič, uskršnji kolač od testa i jaja i paša, specijalno jelo od mladog sira, pavlake i jaja u obliku zarubljene piramide ukrašene ušećerenim voćem. Paša, koja prema tradiciji predstavlja grob Gospoda, simboliše i punu kuću, pa se njome služe gosti u znak dobrodošlice.

Jedan od običaja je i da se posećuju rođaci koji žive daleko Foto: Tanjug/AP

Hrana koja bi se našla na stolu za Uskrs, nije se spremala običnim danima, a taj običaj je ostao čak i u skromnim porodicama koje bi za Uskrs spremale praseće ili teleće pečenje.

Da je Uskrs porodični praznik, govori i činjenica da je u Rusiji običaj da se na ovaj dan posećuju rođaci koji daleko žive. Na ovaj način, neguje se dobri odnosi kako u užoj, tako i u široj porodici.

Tokom Vaskrsa, u hramovima bi za vrijeme liturgije bile upaljenje sve uljane lampe iznad ikona i svijeća, a u kućama bi domaćini palili sve svijeće i ostale izvore svjetlosti. Kao i u našim crkvama, Uskršnja liturgija traje čitavu noć, a sveštenici svete jaja, kuliče i pashe koje donose vjernici.

Rusi su masovno u doba komunizma tokom Uskrsa posećivali groblja Foto: Tanjug/AP

Običaj koji se smatra karakterističnim za slovenske pravoslavne narode, podrazumeva da se Uskrs čestita uz poklanjanje obojenih jaja, pozdravlja se rečima „Hristos voskres – Voistinu voskres“ i ljubi se u obraz tri puta.

U vrijeme komunizma u Rusiji, obilježavanje crkvenih praznika je bilo zabranjeno, ali se narod dosjetio drugih načina kako bi obeležio Uskrs. Rusi su razvili običaj da za Uskrs posećuju groblja i na taj način diskreno obeleže ovaj praznik. Crkva se i danas trudi da vernicima objasni da je ovaj običaj za Uskrs nekarakterističan za religiju i da ga ne treba praktikovati.

Uskrs se u Rusiji slavi u krugu porodice Foto: Tanjug/AP

ESKIMI

Za neke možda zvuči nevjerovatno, ali pravoslavni Uskrs slavi čak i oko 25.000 Eskima na Aljasci. Naime, Eskimi su počeli da usvajaju pravoslavnu vjeru od 1741. godine, kada je Aljaska bila u sastavu Rusije. Tada su prvi ruski trgovci krznom pristigli na Kamčatku, pa su prenosili pravoslavlje na Eskime, koji su njih lovili divljač.

Danas, Eskimi Vaskrs slave i po nedelju dana, i to zato što se komšijama i rođacima ne isplati da se istog dana vraćaju kući sa slavlja, pošto su desetinama kilometara udaljeni jedni od drugih. Za praznik se obično sprema usoljena riba, najčešće losos, a služi se u sirovom stanju. Na trpezi se nađe i salata od retkog bilja, koje se pola godine čuva samo za tu priliku.

Eskimi su usvojili pravoslavnu vjeru dok su bili pod okriljem Rusije Foto: Tanjug/AP

ETIOPIJA

Osim Aljaske, postoji još jedno egzotično mjesto gdje se slavi pravoslavni Uskrs, a to je Etiopija! Etiopski pravoslavci ovaj praznik zovu Fasika.

Poslednjoj nedelji vaskršnjeg posta u Etiopiji prethodi Dan palmi, u znak sjećanja na dan kada je Isus Hrist došao u Jerusalim na magarcu. Etiopljani na taj dan nose poveze od palminog lišća na glavi, simbolišući palmino drveće koje se nalazilo na Isusovom putu za Jerusalim.

Na dan Uskrsa, u crkvi svi nose bijele tradicionalne mantije koje se zovu habeša, a na stolu se obavezno nađe veliki domaći hleb, koji se zove dabo. To je mekan, začinjen i sladak pšenični hleb, a domaćin ga dijeli svim gostima.

Click to comment

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

IZDVAJAMO

To Top