All for Joomla All for Webmasters
Magazin

Danas je Velika subota: Evo kakvi su običaji i šta taj dan zapravo znači

Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti, Hristos je proveo u Hadu, pa se obilježava u molitvi i tišini. Po završenoj Liturgiji jede se hljeb i voda.

Pravoslavna crkva vjeruje da je Isus bio toga dana u grobu Tijelom, a da je duhom bio u Hadu, a u isto vrijeme na prijestolu bio sa Ocem i Duhom, samim tim što je On sveprisutni Bog, neodvojiv od druga dva lica Svete Trojice.

Na taj dan, Isus Hristos je pokazao da je došao kraj starom vijeku koji je bio obilježen svetkovanjem subotnjeg dana i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja

Na taj poslednji dan Nedjelje stradanja i smrti vjernici cijelivaju plaštanicu na Hristovom grobu koja se na Veliki petak svečano iznosi pred pravoslavne oltare i krajem dana u subotu, pred slavlje Vaskrsenja, uz poseban ritual ophoda oko crkve unosi u oltar.

Najrašireniji naziv za dan uoči Uskrsa je velika subota, strašna subota, zavalita subota ili dugačka subota. Svi ovi nazivi opominju na duge Hristove muka na raspeću i upućuju ljude da treba da učine kakvo dobro ili milosrdno djelo. U Bosanskoj krajini i Hercegovini najčešći je naziv crvena subota zato što se tada maste ili šaraju uskršnja jaja, najčešće u crveno. Pripovijeda se da su sva jaja pocrvenjela u trenutku kada je Isus vaskrsnuo iz groba, i zato ih valja bojiti u crveno.

Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Sprema se i čisti kuća, pripravlja ruho, boje jaja, po pravilu izjutra pre izlaska sunca. U Homolju mijese kolač – vaskršnjak – okićen bosiokom, kao i manji kolačići. U jugoistočnom Banatu mijese kolačiće koji se posle bdenija nose na groblje. Grob se preliva vinom i okadi. Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove.

U Republici Srpskoj, Popovom polju, Veliku subotu zovu i Crvena subota i tada “maste”, odnosno boje jaja u crveno. Farbaju ih tako što uliju vodu u lonac i u nju sipaju crvenu boju ili vrazilo. Zatim se zapali provlak voštanice pa se njom prave šare po jajima. Obično su to biljni motivi, sa predstavama sunca, mjeseca i krstića. Kad voda provri, stavljaju jaja i kuvaju sve dok tri puta ne očitaju “Oče naš..” ili jednom “Vjerujem..”. Iskustvo je pokazalo, da je to vrijeme dovoljno da se jaja skuvaju. Kada se jaja ohlade, žene ih otiru krpom jedno po jedno pri čemu se pokazuju šare. U kućama koje su imale smrtni slučaj, jaja se farbaju u tamno crveno, crno ili “maste” u čađi. Jaja isključivo boji ženska čeljad.

Ponoćnom Vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje praznik Vaskrsenja. Sveštenici u pravoslavnim hramovima se u znak vaskršnje radosti i pobjede nad smrću presvlače u svete odežde i u osvijetljenoj crkvi čitaju Jevanđelje o radosnoj vijesti anđela.

Početak vaskršnjeg slavlja oglašava se zvonima na pravoslavnim hramovima koja prvi put zvone posle dana žalosti kada se, umjesto liturgija, služe carski časovi, a bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.

Narod u hramovima odgovara molitvom na horsko pojanje anđela i sa upaljenim voštanicama iščekuje Vaskrsenje, najradosniji praznik pobjede života nad smrću koji je osnova hrišćanske vjere.

Ovaj obred se poštuje u svim pravoslavnim hramovima, a u Jerusalimu se sva događanja vezuju za crkvu Groba Hristovog, gdje vjernici svake godine na Veliku subotu prisustvuju čudotvornoj pojavi “blagodatnog ognja”.

U hramu Svetog Groba u Svetoj zemlji već vjekovima jerusalimski patrijarh uznosi ugašeno kandilo koje se samo pali i taj oganj prenosi na svijeće okupljenih vjernika, a oni dalje svojim bližnjima i u svoje hramove.

Izvor

Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

IZDVAJAMO

To Top