Ovo područje je idealno za uzgajanje biljke koja donosi ogroman novac
Aronija je u posednje vreme postala izuzetno popularna i sve traženija zbog svojih lekovitih svojstava, a prema rečima stručnjaka naše države su idealne za njen uzgoj.
Mnoge studije pokazale su da aronija ima antikancerogeno delovanje, jer u velikom procentu “ubija” maligne ćelije tumora mozga, pluća, dojke, debelog creva i jetre. Pored toga, aronija usporava proces starenja organizma i sprečava razvoj hroničnih bolesti.
Ona je odlična hrana zbog niskog sadržaja kalorija i visokog sadržaja vitamina i minerala. Vrlo je bogata antioksidansima koje sadrži više nego borovnica, kupina, malina ili crna ribizla.
Sadnice aronije dostižu pun rod u osmoj godini, daju do 10 kilograma po žbunu, a trenutna cena je evro za kilogram prve klase. Prema nekim procenama po hektaru može da donese prihod od čak 12.000 evra!
Neki od proizvođača kažu da je prilično lako uzgajati aroniju u sopstvenoj bašti, a potrebno je da imate malo slobodnog mesta. Nije komplikovanaa za održavanje, a zreo žbun u nekim uslovima može dati i do 17 kilograma ploda.
Plodovi aronije sadrže vitamine A, C, B2, B6, E, kao i minerale: kalijum, kalcijum, gvožđe, mangan, jod, fosfor. Aronija efikasno pročišćava ljudski organizam od štetnih supstanci i teških metala i zbog toga se smatra vrlo korisnom preventivom protiv malignih oboljenja.
Uzgajanje aronije u Hrvatskoj hit je u voćarskoj proizvodnji i mnogi poljoprivrednici odlučuju se za podizanje zasada ove biljke, jer ostvaruju značajne podsticaje iz evropskih fondova.
– Nakon ulaska Hrvatske u EU, proizvođačima je omogućen lakši plasman robe na tržište zemalja EU. Najčešće, proizvođači sami pronalaze kupce. Aronija kao popularna i tražena kultura nema problema u pogledu otkupa i prodaje svih prerađevina – rekla je Tomislava Hodalić, saradnica u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
Za razliku od hrvatskih poljoprivrednika i pažnje države, u BiH još nema sluha za organsku proizvodnju.
Najveći proizvođač aronije iz Čelinca, porodica Mihajlović, razmišlja da odustane od ove delatnosti jer im se ne isplati da proizvode sok koji ne mogu da prodaju.
– Kada smo počeli da sadimo aroniju od Ministarstva poljoprivrede dobili smo oko 30 odsto od uloženog novca za podizanje zasada i ograđivanje plantaže. Međutim, plasman aronije jako slabo ide, pre svega zato što nema prerade u RS. Prerađujemo aroniju u Sarajevu, što je veliki trošak – rekla je Nada Mihajlović.
Ona ističe da je problem što domaći proizvođači nisu zaštićeni, pa se tako u apotekama može kupiti aronija iz Nemačke, Srbije ili Poljske.
(Dijaspora.news/telegraf.rs)
Recommended for you
You must be logged in to post a comment Login
Leave a Reply
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.
Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.